Lonja i Sava
prirodna baština
Lonja
Rijeka Lonja, lijevi pritok rijeke Save, izvire između planina Ivanščice i Kalnik. U donjem dijelu toka, rijeka se razdvaja na dva rukavca. Stara Lonja ulijeva se u Savu kod sela Lonja, dok se lijevi rukavac Trebež, ulijeva u Savu 5,5 kilometara nizvodno. Rijeka Lonja sa svojim pritocima vodom opskrbljuje istoimeno Lonjsko polje, a svojim tokom uljepšava i vizuru grada Ivanić-Grada. Zbog brojnih vrsta riba privlačna je ribolovcima jer se u njoj mogu pronaći ribe kao što su klen, bodorka, crvenperka, deverika, babuška, uklija i štuka. Šećući šetnicom koja se proteže uz Lonju u samom centru Ivanić-Grada, moguće je čuti karakteristično kreketanje zelenih i smeđih žaba. Lonja privlači ptice koje se hrane žabama i beskralježnjacima, kao što su čaplje, divlje patke i bijele rode. U samom centru Ivanić-Grada postavljena je i skulptura dabra čija je prisutnost zabilježena u Lonji. U novije vrijeme pokazala se potreba za revitalizacijom toka Lonje u Ivanić-Gradu. Kroz projekte izmuljivanja i podizanja razine vode stvaraju se preduvjeti za bogatiji biljni i životinjski svijet, čime se dodatno naglašava prirodna ljepota i ekološka vrijednost rijeke Lonje.
Sava
Najdulja rijeka u Hrvatskoj, Sava, nizvodno od Zagreba protječe u neposrednoj blizini Ivanić-Grada. Pored mjesta Lijevi Dubrovčak Sava je bogata uvalama i otočićima te je karakterizira jaka matica i sporiji tok rijeke uz samu obalu. Ova dionica rijeke Save područje je ekološke mreže Natura 2000 – Sava nizvodno od Hrušćice, gdje rijeka Sava još uvijek ima očuvana staništa poput šljunčanih i pješčanih sprudova te riječnih otoka. Prirodne strme obale su na nekim mjestima ogoljele ili su obrasle vrbama i topolama. Vegetacija pruža utočište i mjesto za gniježđenje mnogim vrstama ptica. Na ovom području ekološke mreže obitava ciljna vrsta vretence rogati regoč. Stanište rogatog regoča su spore rijeke pjeskovitog dna. Odrasli rogati regoč može se opaziti na kamenju ili vegetaciji uz vodu. Pjeskovito dno na tom području je idealno stanište za razvoj ličinki rogatog regoča. Na ovom području obitava i devet ciljnih vrsta slatkovodnih riba, od kojih su većina endemi dunavskog slijeva kao što su bolen, obični vijun i veliki vretenac. U rijeci Savi možemo pronaći i nekoliko invazivnih vrsta riba koje predstavljaju prijetnju ravnoteži ekosustava kao što su sunčanica, bezribica i babuška. Osim invazivnih riba, na obalama i riječnim sprudovima sve brže se šire i invazivne vrste biljaka. Najzastupljenije su prava svilenica, žljezdasti nedirak, uljna bučica, grmasta amorfa i brojne druge koje se ubrzano šire zbog negativnog utjecaja čovjeka. Područje obuhvaćeno ekološkom mrežom Sava nizvodno od Hrušćice nalazi se i na Popisu područja od posebne važnosti za ptice (IBA -The Important Bird Areas), a pripada području Alluvial Wetlands of the River Sava.



