Cehovska škrinja poljanskih obrtnika
aktivnosti udruge
Cehovska škrinja poljanskih obrtnika, datirana natpisom iz 1827., posljednja sačuvana s područja grada Ivanić-Grada, najvredniji je predmet koji Ivanić-Grad baštini od svoje duge i bogate povijesti te važan izvor podataka za proučavanje povijesti Ivanić-Grada, prije svega u razdoblju od kraja 18. do sredine 20. stoljeća.
U škrinji se nalazi osam uvezanih knjiga, dokumenata i veći broj pojedinačnih dokumenata. Veći dio knjiga čuva tekuću dokumentaciju cehovske udruge, popise majstora, upisanih i oslobođenih naučnika, zapisnike i pregled financijskog poslovanja, s pregledom prihoda i rashoda.
Posebno su vrijedni podaci o pojedinim obrtnicima, njihovim imenima i zanatima, kao i brojne zabilješke koje govore o vremenu u kojem su zapisane.
Posebno mjesto zauzimaju povelje, posebno listina Franje I. iz 1826. godine (na latinskom jeziku) te listina cehovskih privilegija iz ureda Marije Terezije (na njemačkom jeziku), izdana u bjelovarskom uredu Varaždinskog generalata 1772. godine, kao i prijevod tih pravila na hrvatski jezik iz 1797. godine, a posebno je vrijedan i prijepis tih pravila (u hrvatskom prijevodu) koji sadrži i pečat Ivanićkog komuniteta s potpisom iz godine 1815. Veći dio dokumenata napisan je na papiru različitih kvaliteta, dok se u povelji Franje I. nalazi i 4 lista pergamene (odnosno 2 uvezana lista sa ukupno 8 stranica).
U listini su navedena obrtnička zanimanja čiji su majstori u vrijeme oko 1825. živjeli na području Poljane te su, kao članovi cehovskog udruženja, zatražili izdavanje ovog visokog državnog dokumenta. Tako se poimence spominju LONČARI (Figuli), ČIZMARI (Cothurnarii), KROJAČI (Sartores), KOVAČI (Fabri-Ferrarii), KLOBUČARI (Pileatores), REMENARI (Lorarii), BAČVARI (Vietores) i OBUĆARI (Sutores).
„U Ivanić-Gradu se već početkom 19. stoljeća proizvodilo oko 20.000 lonaca i raznog zemljanog posuđa, oko 3.000 lakata srednje finog i oko 4.500 lakata grubog platna. Prema jednom popisu u Ivanić-Gradu nalazio se velik broj različitih obrtnika: 1 kolar, 1 bačvar, 2 tesara, 2 stolara, 7 kovača, 2 nožara, 9 bravara, 1 tkalac, 45 njemačkih krojača, 5 slavonskih gumbara, 1 klobučar, 7 postolara, 22 čizmara, 1 sedlar, 2 pekara, 1 kolačar, 2 mesara, 1 dimnjačar, 2 staklara, 9 lončara, 3 brijača i vlasuljara.“ (R. Bićanić, „Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji 1750-1860“).
Tehnički detalji o digitalizaciji
Digitalizaciju dokumenata iz cehovske škrinje za Udrugu građana Prijatelji baštine – Amici hereditatis, Ivanić-Grad radila je tvrtka ArhivPro d.o.o., specijalizirana u projektiranju arhivskih sustava i provođenju projekata digitalizacije. Dokumenti su skenirani na specijalnoj opremi za skeniranje osjetljive građe prema modelu HKB:C:400. (HKB – Hrvatska kulturna baština, C – color, 400 – rezolucija skeniranja dpi). Za svaki digitalizirani objekt iz master TIFF datoteka izradio se, prema preporukama Ministarstva kulture i Ureda za digitalizaciju nacionalne baštine, derivat JPG koji služi za daljnju obradu.