Hubeny mlin
povijesna baština
Hubeny mlin je povijesni mlin koji se nalazi i danas u središtu Ivanić-Grada na potezu Savske ulice i Pilanskog puta. Josip Hubeny sagradio je prvi mlin krajem 19. stoljeća koji se nalazio desno od kasnije sagrađenog. Njegov sin Vladimir Hubeny investirao je gradnju novog mlina koji stoji i danas na spomenutoj lokaciji.

U okolici grada prevladava poljopriveda, uzgoj žitarica i kukuruza, stoga je pogon za njihovu preradu bio potreban u ovakvom području. Ovaj mlin imao je važno mjesto u lokalnoj povijesti i kulturnoj baštini te predstavlja značajnu industrijsku i tehničku baštinu ovog područja. Radi se o vodenicikoja se tradicionalno koristila za mljevenje žita pomoću vodenog pogona. Ovaj tip mlina bio je ključan za lokalnu zajednicu jer je omogućavao preradu žitarica, što je bilo važno za prehrambenu sigurnost i gospodarski razvoj regije. Osim što je bio industrijski objekt, mlin je bio i socijalno središte gdje su se ljudi susretali, razgovarali i dijelili vijesti.
Zgrada mlina ima pravokutni tlocrt čiji su zidovi građeni opekom te je s vanjske i unutarnje strane prekrivena žbukom. Horizontalno je podijeljena u tri etaže, prizemlje i dva kata, a vertikalno je podijeljena na jedan veći, centralni prostor te na dva uža bočna dijela. Postavljena su tri ulaza, danas su ostakljene drvene vratnice izvorne, ali su oštećene i u lošem stanju. U unutrašnjosti nalazi se strmo drveno stubište. Iz izvora nam je poznato da je vlasnik mlina koristio drvo najbolje kvalitete što nam dokazuje da su podovi od dasaka u jako dobrom stanju i danas. Središnji i lijevi dio unutrašnjosti prizemlja karakteriziraju drveni platoi ispod kojih su bili smješteni dijelovi mlinskog pogona. Jedna od najboljih odlika ove građevine je relativno dobro sačuvan izgled pogona za preradu koji se nalazi u prizemlju lijevog bočnog dijela – dio za krupno usitnjavanje te prolazi kroz prvi kat središnjeg dijela – stroj za prosijavanje. S drugog se kata pšenica sipala u stroj. I danas se nalazi stroj za prosijavanje koji svojom veličinom zauzima polovicu prostorije prvog kata. Tamo se dobiveno brašno punilo u vreće koje su se drvenim toboganom spuštale u prizemlje.
Hubeny mlin je funkcionirao pomoću električne energije. Prva uspostavljena električna centrala u Ivaniću korištena je za rad mlina, ali je strujom opskrbljivala i dio uže okolice. To dokazuje fotografija gdje se vidi naziv ”I. hrvatski motorni mlin” Električni pogon, tzv. mashine haus se nalazio u zasebnom prostoru izvan zgrade mlina, danas se nalazi u devastiranom stanju i bez krova.
Otprilike 20 godina je Hubenyjev mlin bio u najboljem djelovanju, a nakon Drugog svjetskog rata mlin postaje državno vlasništvo pa je tako u funkciji bio do sedamdesetih godina, a nakon prestanka rada pokretni dijelovi mlinskog mehanizma i strojevi se odvoze u Križ. Prostori mlina postali su skladišni i uredski prostori poduzeća koji su tamo djelovali do ranih osamdesetih. Nakon tog zgrada polako propada te se vrijedni dijelovi mlinskog mehanizma otuđuju iz prostora.
Izvori:
Cepetić, M., Laća, A. Industrijska baština Ivanića: Primjer Hubenyjevog mlina – stanje i perspektiva



