Kompleks franjevačkog samostana i crkve sv. Ivana Krstitelja
sakralna baština
Početkom 16. stoljeća biskup Luka Baratin gradi crkvu sv. Ivana Krstitelja i prostrani samostan u kojeg se 1508. godine naseljavaju franjevci. Godine 1549. samostan je bio napušten zbog osmanlijske prijetnje, a s povratkom franjevaca 1639. ponovno je obnovljen.
Gotička crkva barokizirana je tijekom 17. stoljeća, kada je obnovljen samostan, s kojim tvori kompleks gotovo kvadratnog tlocrta. Značajna je s obzirom na arhitektonsku slojevitost i ubraja se među najveće srednjovjekovne sakralne građevine u sjevernoj Hrvatskoj. Jedna je od rijetkih građevina koja je u cijelosti svođene gotičkim križno-rebrastim svodom. Crkva je jednobrodna, pravokutnog tlocrta s poligonalno zaključenim svetištem poduprtim kontraforama i zvonikom. U razdoblju baroka dobiva bačvaste svodove sa susvodnicama,, a preoblikovani su i prozorski otvori. Barokizirano je i pročelje na kojem je grb Luke Baratina renesansnih obilježja s uklesanom 1508., godinom izgradnje.
Prema odluci iz 1817. godine, toranj crkve sv. Ivana Krstitelja u Kloštar Ivaniću izabran je kao ishodišna točka za provedbu katastarske izmjere za područje Hrvatske i Slavonije. Uz franjevački samostan u Kloštar Ivaniću veže se još jedan značajni povijesni spomenik: franjevačka ljekarna, jedna od najstarijih u ovom dijelu Hrvatske. Postoje podaci da je u samostanu postojala ljekarna već od 1670. godine, a 1742. godine samostanska ljekarna dobila je status javne ustanove koja služi za zdravstvenu zaštitu naroda.
Literatura:
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, www.registar.kulturnadobra.hr, 2023.
Zbornik „900 godina Ivanića“, Izdavači: Kloštar Ivanić – Ivanić-Grad – Križ, 1994.